Prilikom upisa u prvi razred provodi se procjena zrelosti ili spremnosti djeteta za školu. To znači da dijete treba dostići određeni stupanj tjelesnog, intelektualnog, emocionalnog i socijalnog razvoja, te razviti određene kulturne, higijenske i radne navike da bi moglo izvršavati zadatke koje mu škola postavlja.

Prilikom upisa u prvi razred provodi se procjena zrelosti ili spremnosti djeteta za školu. To znači da dijete treba dostići određeni stupanj tjelesnog, intelektualnog, emocionalnog i socijalnog razvoja, te razviti određene kulturne, higijenske i radne navike da bi moglo izvršavati zadatke koje mu škola postavlja. Ono se za polazak u školu treba pripremiti psihički i fizički, a najveći dio te pripreme odvija se u obitelji.

Koje to sposobnosti i vještine treba dijete imati pri upisu u prvi razred ?

Motorička spretnost
Krupna motorika - dijete može hodati po ravnoj crti, stajati na jednoj nozi zatvorenih očiju, skakati na jednoj nozi  i sl.
Fina motorika ruku i prstiju (grafomotorika) - sposobnost djeteta da pravilno drži olovku, da precrtava geometrijske oblike kao kvadrat , krug, pravokutnik, trokut, povlači ravne, kružne, valovite linije, izrezuje škarama jednostavne oblike itd.

Prostorni odnosi
Dijete treba razumjeti prostorne odnose: desno, lijevo, gore, dolje, ispred, iza,u, ispod, iznad i sl.

Vremenski odnosi
Dijete treba razumjeti : prije, poslije, jutro, podne, večer, te po mogućnosti znati nabrajati dane u tjednu.

Snalaženje s brojevima
Poželjno je da dijete broji najmanje do 10, da uspoređuje brojeve do 10 (što je veće- manje), da zna zbrajati i oduzimati unutar skupa od 5 elemenata pomoću prstiju, da prepoznaje brojeve do 10 i sl.

Boje
Dijete treba prepoznavati i imenovati osnovne boje : crvenu, žutu, plavu, zelenu, bijelu , crnu,  boju

Govor i rječnik
Dijete treba pravilno izgovarati sve glasove (dozvoljeno je umekšano izgovaranje nekih glasova - č, ž, š, s, c zbog ispadanja mliječnih zubi). Ukoliko dijete i nakon pete godine nepravilno izgovara pojedine glasove ili ima nekih drugih odstupanja u govoru, potrebno je obratiti se logopedu. Razvijenost govora jako je važna za usvajanje početnog čitanja i pisanja

Dijete treba biti u stanju prepričati kraći događaj ili ispričati priču prema slikama. Pri tome se obraća pažnja na gramatičku strukturu rečenice - koristi li dijete ispravno jedninu, množinu, rod , padež, veznike itd.

Zatim, može li dijete pravilno ponoviti rečenicu od 5-6 riječi i odgovoriti na pitanja vezano uz nju.

Da li je razvijena glasovna osjetljivost : sposobnost rastavljanja riječi na glasove i sastavljanje riječi npr. M-O-R-E, K-U-Ć-A, M-A-M-A…To se zove glasovna sinteza i analiza, koja je neobično važna za usvajanje tehnike čitanja i pisanja.

 
Koncentracija i pažnja
Očekuje se da dijete može usmjeriti pažnju na zadatak 15 minuta, a na igru i do 60 minuta uz kratke otklone pažnje.

Emocionalna zrelost
Znači da dijete ima određenu stabilnost i sposobnost samokontrole, da može prihvatiti pohvale ali i neuspjeh, te da se može odvojiti od roditelja tijekom procjene psihofizičke zrelosti.

Socijalna zrelost:
Dijete treba znati svoje osobne podatke: ime prezime, adresu, broj telefona, imena ukućana, imena prijatelja, put od kuće do škole, kako prijeći cestu i sl. Socijalna zrelost uključuje vještinu prihvaćanje autoriteta, te vještinu komunikacije s vršnjacima.

Samostalnost:
Dijete treba znati samo se obući, obuti, zavezati cipele, samostalno ići na WC, brinuti se o svojim stvarima, školskom priboru itd.  Dijete koje nije u stanju voditi brigu o sebi, teško će prihvaćati školske obveze i zadatke

Što svaki roditelj uz potporu odgajatelja može učiniti?

1. Redovito razgovarati s djetetom; pozorno slušati kad im dijete objašnjava; svakodnevno poticati dijete na razgovor.
2. Osigurati djetetu vrijeme i mjesto za aktivnosti u kući.
3. Hrabriti i poticati dijete da ustraje u kućnim obvezama!biti dosljedni u stvaranju radnih navika!
4. Poticati dijete na samostalno obavljanje zadataka.
5. Poticati ga na stvaranje socijalnih odnosa.
6. Sudjelovati u informacijama,roditeljskim sastancima i edukacijama,te pratiti potrebnu literaturu.
7. Aktivno sudjelovati u aktivnostima vrtića.
8. Uključivati dijete u odgovarajuće obiteljske igre i druge aktivnosti koje razvijaju vještine(manipulativne,reprezentativne i strukturirane igre s pravilima).
9. Smanjiti vrijeme provedeno pred televizijom, a više vremena provoditi u šetnji,razgovoru ili igri s djetetom
10. Čitati djetetu priče, slikovnice, poticati ga na prepričavanje;bojati i crtati s djetetom!
11. Ne plašiti ga sa školom i školskim obvezama, ali i ne idealizirti,već predstaviti školu u realnom svjetlu.
12. Ne dopustiti da školska ocjena bude mjerilo vrijednosti vašeg djeteta!
13. Svakodnevno mu iskazivati nježnost,prihvaćanje i ljubav.
14. Ne namećati djetetu školske obaveze(matematičke zadatke, radne bilježnice i sl.) prije vremena! bit će vremena za radne obaveze kad krene u školu.
15. Ostavite djetetu vremena za igru! ne zaboravite: igra je stalna potreba djetata. ona ne prestaje polaskom djeteta u školu!

VAŽNO JE ZNATI:

• Djeca koja uspješno i bezbolno prijeđu iz predškolske ustanove u osnovnu školu pokazuju tendenciju zadržavanja visoke razine socijalnih kompetencija i školskih postignuća. (Pianta and cox 1999; Luster and McAdoo, 1996; Shepard)
• Priprema za školu nikako ne znači "naučiti djecu čitati i pisati u dječjem vrtiću" jer će to raditi u školi sa za to osposobljenim stručnjakom!
• Ako se dijete imalo prilike osvjedočiti da njegovi roditelji i odgajatelji cijene školu kao nešto vrijedno i važno,ako čuje da je znanje koje tamo stječe značajno za život,ono osjeća da je to tako jer nam vjeruje pa to onda postaje i njegov stav prema školi.
• Sva se djeca razlikuju i neće sva imati jednako razvijene navedene osobine. neke će se osobine naglo razviti u narednim mjesecima ,a i ljeto pred polazak u školu donijet će neka razvojna iznenađenja.
• Respektirajte važnu ulogu igre u pripremi za školu,ona je potreba djeteta ali i sredstvo učenja!

Pedagoginja Maja Blaslov Nadinić